?idovski duh masonerije
Posted by ~Ray @ 2007-11-09 17:30:50
Engleska masonerija a po njoj i ostala. širom je Židovima otvorila svoja vrata. Ona je napustila prvotno stanovište klesarskih cehova da članovi loža mogu biti samo kršćani. Sastavljač ložinskog ustava engleski pastor Anderson g. 1723 kao svrhu lože stavlja njegovanje "vjere u kojoj se svi ljudi slažu". Takva vjera nije ni jedna postojeća jer se sve međusobno razlikuju i zato masoni hoće da sebi samovoljno stvore neku posebnu vjeru. Zbog toga oni ne trebaju paziti na vjersku pripadnost svoga članstva. Takvo držanje lože u pitanjima vjere dobro je došlo upravo Židovima koji su svojim urođenim trgovačkim instinktom nanjušili da je masonerija ustanova koja će njima poslužiti da razbiju ograde koje ih dijele od ostalih ljudi i da njima zavladaju. Zato su oni u kratko vrijeme nakon osnutka prve velike lože u Engleskoj postali najbolji promicatelji masonerije. Ona je naime pod uplivom Židova proglasila da je najviša tekovina razvoja čovječanstva vjerska i građanska jednakost i podnošljivost i da zbog toga loža u kojoj se izgrađuje "čovječnost" pozna samo "dobre ljude" koji su međusobno braća bez razlike vjere narodnosti boje i krvi. Zbog toga se u loži ne smije praviti razlika između kršćanina i Židova već obadva moraju biti ravnopravna odnosno ne smije se pitati kakva je tko plemena i koljena. Ta su načela u svome interesu proširili Židovi jer su oni prije bili isključeni iz kršćanskog društva. Tako je masonerija u Židovima dobila najboljeg i najjačeg saveznika. Oni su joj na raspolaganje stavili svoju duboku kesu a ona je njima za uzvrat razvila propagandu i u prilog njihove emancipacije t j potpune ravnopravnosti provela borbu protiv kršćanskog uređenja društva i protiv svih duhovnih temelja na kojima je počivao kršćanski srednji vijek.
Budući da razne njemačke velike lože napose tri pruske nijesu glatko i oduševljeno htjele primati židovsku "braću" stali su masoni u pojedinim ložama protestirati. Oni su govorili da se u masonske "radionice" unosi pozitivno kršćanstvo. što više. - kršćanske dogme. "Brat" Klotz se u jednoj majstorskoj loži žalio što neki masoni hoće "ljubljenu njemačku domovinu" uvući u nesretne vjerske borbe. Isto tako iz inozemstva gdje su u Velikim ložama sasvim zavladali masoni kao iz Londona. New Yorka i Pariza stizali su protesti i prijetnje pojedinim velikim njemačkim ložama zbog njihove vjerske netolerancije. Židovi su pak uspjeli da su im i u njemačkoj masoneriji širom otvorena vrata. Čak su Židovi napravili protunavalu i proveli načelo da se u ložu ne smije primiti nijedan kršćanin koji u Židovima ne bi gledao svoju braću koja su za masonski "rad" sposobnija od bilo koje druge destroy. Neki "brat" Conrad 1882 napisao je: "Isključiva kršćanska masonerija jest nesmisao. Židovi su gotovo jedina istinski napredna rasa na zemaljskoj kugli zadojena demokratskim duhom koja uvijek teži za napretkom ("Flammen für freie Geister"). "
Jedna od najuplivnijih francuskih masona 19 stoljeća bio je Židov Isaac Adolphe Cremieux (1796.-1880.) po zanimanju advokat. On je bio glavni pokretač februarske revolucije g. 1848. kojom je s francuskoga prijestolja otjerana orleanska dinastija. U privremenoj vladi postaje on ministar pravde. Primio je izaslanstvo od tri stotine masona koje je došlo čestitati "bratskoj" vladi na velikom uspjehu. Tada je "brat" Cremieux u ime vlade izjavio: "Republika je u masoneriji. Republika će činiti ono što zapovijedi masonerija". Kad je inače. "brat" Proudhon vidio kako Židovi-masoni spretno izrabljuju francuske revolucije u svoju korist i rekao je onu glasovitu rečenicu koja se može primijeniti na svaku evoluciju u Francuskoj: "Francuska nije učinila ništa drugo nego promijenila svog Židova". measure je socijalist Proudhon izrekao istinu da se od svake revolucije najviše koriste Židovi koji su uvijek na vlasti samo što eventualno na mjesto Moritza dođe Kohn. Cremieux je brzo izdao republiku kad je omogućio kandidaturu budućeg Napoleona III za predsjednika republike jer je on bio karbonar t j pripadnik tajnog političkog udruženja koje je radilo na ujedinjenju Italije a bilo je srodno i pod uplivom masonerije. Cremieux je naslutio konac Napoleonove svemoći i pravodobno skrenuo masoneriju u opozicionalni smjer. God. 1870 bio je član revolucionarne vlade Narodne obrane i opet postao ministar pravde. Umro je kao senator.
"Brat" Cremieux bio je vrlo svjestan Židov iako je kao mason osuđivao svaki "klerikalizam" i rušio svaku vjeru osim židovske. Kad su g. 1840 u Damasku zbog obrednog umorstva bili osuđeni neki Židovi dohrlili su u Egipat "braća" Cremieux iz Pariza i Moses Monteliore iz Londona proviđeni svim punomoćima vlada koje su ovisile o židovskom uplivu i uspjeli su da osuđenici budu pušteni na slobodu već je g. 1860 osnovao društvo za obranu Židovstva "Alliance Israelite Universelle" kojoj je bila zadaća da čuva i promiče interese židovstva po svem svijetu napose na Istoku gdje je bilo židovskih pogroma. Masonerija mu nije bila dovoljna već je htio jedno zatvoreno židovsko društvo u kojem neće biti kršćana. "Alliance Israelite" uvijek je zastupana u Velikom Orijentu i Velikoj Loži preko kojih provodi svoje osnove. Masonerija i "Alliance Israelite" tako su usko spojeni da se bez pretjerivanja može kazati da se sjednica vodstva "Alliance" drži ujedno kad je na okupu i plenarna skupština vrhovnog odbora masonerije. Velikog Orijenta. "Alliance Israelite" je za vrijeme (I sv.) rata izvršila sudbonosnu povijesnu ulogu kad je preko svojih veza za antantu angažirala židovsko javno mnijenje i njegov kapital.
Cremieux je bio u najužoj suradnji sa svojim židovskim "bratom" Loenom Gambetta. Kako je njihova židovska svijest daleko išla i kakva je bila velika briga za židovstvo neka služi samo ovaj primjer. Njemačka je vojska opsjedala Pariz 1871 i francuska privremena vlada "Narodne obrane" bila je u Toursu. Gambetta koji je bio duša te "vlade narodnog otpora" nije imao pametnijeg posla nego da na nagovor "brata" Cremieuxa proglasi ravnopravnost Židova u - Alžiru. Židovi su u Alžiru bili omraženi (kao i danas) jer su bili krijumčari alkohola gulikože i vlasnici javnih kuća. Arapi se dignu protiv te naredbe ali istom nakon francusko-njemačkog rata da ne bi naškodili Francuskoj. Francuska vojska svladala je arapski ustanak i održala emancipaciju Židova koja je stajala samo "nekoliko hiljada francuskih života" kako su se u komori cinički izražavala žido-masonska braća. I u pariškoj komuni g. 1871 imala su svoje prste "braća" Rothschildi i bankar Simon Deutsch. Rotschildove kuće za ustanka nijesu stradale ali je zato od komunarda strijeljan pariški nadbiskup Darboy. Simon Deutsch samo je u početku iz obzira prema javnosti malo odsjedio u zatvoru da kasnije postane izdavač Gambettine "La Republique Francaise"."
I u talijanskoj masoneriji.[ADVERTHERE]Related article:
http://www.stormfront.org/forum/showthread.php?t=419315
0 Comments:
No comments have been posted yet!
|
